web analytics

Rezistans ek Alternativ commente les mesures de reajustement des salaires

Le parti de Moka a publié un communiqué pour donner son point de vue sur les annonces faites par le gouvernement concernant ce tant attendu mise à niveau des rémunérations qui a suscité des amendements à 31 Remuneration Regulations.

Pour les dirigeants de Rezistans ek Alternativ , il est question de Re-azisteman avek lake ferblan!

1. Depi 7 Novam 2023, 4 Konfederasion sindikal ki mo ti reprezante, ti pe deza dir ki sak travayer Moris ti devet gayn Rs 3425, anplis de konpansasion saler 2024, pou adress kestion relativite saler, ki introdiksion saler minimal pou antrene. Sete sel 4 konfederasion sindikal – All Employees Confederations, (AEC), Confederation Syndicale de Gauche, (GWF-RWF), Congress of Independent Trade Union, (CITU), Confederation of Free Trade Union, (CFTU) ki ti fer sa demand presi-la. Me sa zour la pa ti ekout nou. Aster-la apre plizier koustik, se lavey eleksion, ki gouvernman swazir pou vinn donn nou kouran sindikal rezon. Travayer ena disernman, ek li pa pou bliye ki re-azisteman saler pou travayer sekter prive ek re-azisteman inferier a sekter piblik, se pa enn kado. Me, se sleman enn retablisman parsiel valer so travay, so tan servis ek lexperians, dan enn moman de grand stress sosial, koze par lavi ser, ki limem koze grandman par model politik ekonomik gouvernmantal. 2. Li osi inportan presize ki malgre tou bann re-azisteman salarial ki finn deroule dan moris depi dernie eleksion zeneral, lamas salarial travayer morisien finn an realite diminie par rapor larises nasional ki finn prodwir. Depi 2020 ziska 2023 lamas salarial (Compensation of Employees) finn diminie (sort 37.74% pou vinn 35.97%) par rapor a larises nasional kinn prodwir (GDP). Si azout sa avek seki Padayachi finn dir, ki profitabilite bann lantrepriz morisien inn ogmante par 225% depi 2019, alor ena enn grav inbalans dan repartision larises dan sosiete morisien!

3. Li inportan ki travayer moris kone ki an paralel gouvernman finn deza rey det ranboursman larzan Covid-19, ki ti pret bann patron pou fer lapey: savedir plis ki Rs 21 miliar det inn reye pou lasanb klas patronal morisien!

4. Travayer moris bizin realize ki re-azisteman saler pou travayer sekter prive PA pou antierman peye par patrona, me pou sorti an parti, depi larzan ki travayer-lepep peye par tax lor konsomasion. Ek pli pri inn monte, pli travayer finn pey plis tax. Par ekzanp dan sekter Export Oriented, sak konpanie pe deza resevwar Rs 3,500 sibsid par tet, pou sak travayer morisien ek etranze, ki pe peye par larzan piblik. Dan leres sekter ena ankor lezot sibsid ase konsekan ki sorti depi larzan piblik. Dan so Konferans de Pres, Padayachi pa finn dir komie gouvernman pou pran depi larzan piblik, pou pey pou sa nouvo re-azsiteman salarial-la, a-la-plas patrona. Se enn kestion dintere piblik ki enn Minis Finans responsab, ti oredi dir a la nasion.

5. Anplis li inportan soulinie, ki Padayachi, an paralel, inn fini pass lalwa, pou permet patrona morisien amenn travayer etranze an mas dan moris. Savedir, aster patrona pou servi travayer etranze pou atak drwa, saler ek kondision travayer morisen, seki pou netraliz enn parti reazisteman salarial ki finn anonse. Par ekzanp, kan gouvernman dir li pe ogmant saler minimal pou tou diplome ek gradie, pou vinn Rs 23,000 ek Rs 25,000, li koumadir enn kout lepe dan dilo: parski an paralel li finn sanz lawa pou permet ki patrona amenn bann profesionel etranze pou travay pou Rs 22,500!

6. Nou pa konpran kifer finn ena rezim diferan, ki defavorab, a travayer sekter piblik, dan kontex re-azsiteman ki finn anonse yer. Parey kouma kan pey konpansasion saler sak lane, ti oredi omwen etann mem provizion a travayer sekter piblik pou ki pena okenn form diskriminasion. Parski seki gouvernman inn fer yer, an realite se selman enn form konpansasion saler avek enn lefe retroaktif. Alor nou pa trouve kifer finn exklir fonksioner depi sa lekzerisi-la.

7. An seki konsern bann ‘reform’ ki gouvernman finn anonse, li kler ‘promes’ ki zot ti fer an 2019, pou ki ena revizion saler travayer sekter prive tou le 5-an ti enn promes dan ler. Sete plito enn tantativ aneanti National Remuneration Board. Depi dernie eleksion zeneral finn ena revizion kondision travay dan selman 3 sekter travay, seki ki ekivo enn infim proporsion, mwins ki 2 % labour force, dan sekter prive!

Ki konklizion?
8. Apre seki finn deroule lor re-azsiteman saler travayer morisien, li kler se enn mezir ki atase avek boukou lake ferblan.
9. Li osi importan ki ninport ki prosenn gouvernman ki pou eli apre eleksion zeneral bizin asire:
i. Ki zame drwa travayer vinn al-la-mersi bann gouverman lavey bann eleksion zeneral. Drwa travayer bizin garanti ena eleksion pena eleksion.
ii. Ki saler bizin indexe otamatikman lor linflasion.
iii. Ki tou travayer Moris, indistinkteman kot li travay, ki li dan sekter piblik ou sekter prive, bizin ena enn mem rezim salarial ek kondision servis, san diskriminasion.
iv. Ki tou travayer sekter prive bizin kouver par enn Remuneration Order. Zordi travayer BPO, Freeport ek boukou lezot sekter pa kouver par okenn Remuneration Order, alor zot alamersi abi patrona.
v. Ki tou Remuneration Orders bizin revize sak 5 an, pou ki tou travayer sekter prive – pou reviz saler osi bien ki konsolid bann kondision travay. Bizin kre ankor plis nouvo ‘division’ National Remuneration Board (NRB), pou deal avek revizion plizyer Remuneration Order an paralel.
vi. Ki sanz Employment Relations Act pou ki eliminn tou bann antrav a Collective Baragaining. Premie, se retablir drwa de grev travayer morisien, ki finn gradielman erode ek preske aneanti par rezim o-pouvwar. Deziem, bizin ki diminie bann dele dan larbitraz ki anvoy Employment Relations Tribunal (ERT), ki gradielman pe rekoumans vinn kouma lepok Industrial Relations Act (IRA).
Ashok Subron

Verified by MonsterInsights